Unatoč naglim temperaturnim obratima, za vlasnike ljubimaca nema sumnje: proljeće je u punom jeku. Kako se travanj približava svojem kraju, tako sve učestalijim biva posezanje za odgovorima kako se boriti protiv parazita i alergija na koje pas ili mačka uvijek iznađu u najnezgodnijem trenutku.
Od toga za čime posegnuti kada ugledamo krpelja do toga kako da ga nikad ne ugledamo, sjeli smo s jednim od veterinara Veterinarske stanice Rijeka, Igorom Tihijem.
Krenimo od same definicije – što su paraziti te koji su najčešći proljetni paraziti?
Paraziti su organizmi koji žive na ili unutar drugih organizama (koje zovemo domaćinom) i koriste ih za svoju prehranu ili reprodukciju. Kada je riječ o proljetnim parazitima kod pasa i mačaka nekoliko vrsta je posebno značajno za ovaj period.
Od vanjskih parazita najčešće se radi o buhama, krpeljima i ušnim šugarcima, a od unutarnjih parazita najčešće imamo posla s crijevnim parazitima kao što su okrugli crvi (Toxocara spp.), trakavice (Dipylidium caninum) te giardia.
Krenimo od onih koji se prvi nađu pod okom: buhe, šugarci i krpelji. Što nam možete reći o svakome od njih?
Buhe i ušni šugarci vrlo brzo se šire, posebno u domovima s više kućnih ljubimaca. Oboje se prenose direktnim kontaktom s invadiranim životinjama, a buhe i kontaktom s mjestima na kojima obitavaju kao što su tepisi i ležajevi. Od simptoma se najčešće javljaju svrbež i crvenilo, a kod ušnih šugaraca, i iscjedak, i neugodan miris iz ušiju.
Krpelji su najbrojniji u proljeće i rano ljeto te se najčešće prenose tako da čekaju prolazak životinje u niskom raslinju, grmovitim i visokotravnatim vlažnim mjestima prilikom čega se prihvaćaju za kožu. Krpelji prenose vrlo opasne zarazne bolesti te ih je potrebno što prije odstraniti s tijela. Trenutno u ponudi postoje različiti proizvodi poput spot-on kapi, ogrlica, tableta i sprejeva koji se, ovisno o životinji, primjenjuju prema individualnoj procjeni veterinara.
Valja napomenuti da nije dovoljno tretirati samo kućnog ljubimca već je potrebno redovito održavati higijenu doma i prostora u kojem životinja obitava.
S druge strane imamo unutarnje parazite poput trakavica i glisti. Što nam možete reći o svakome od njih?
Trakavice i gliste prenose se unosom kontaminirane hrane ili vode te čine česte probavne smetnje naših kućnih ljubimaca tijekom cijele godine. Najčešći simptomi uključuju povraćanje, proljev, gubitak težine i naravno prisutnost parazita u stolici.
Važno je redovito provoditi preventivne mjere što uključuje hranjenje provjerenom hranom, redovito čišćenje okoline i higijensko uklanjanje fecesa. Preporučujemo i testiranje stolice na prisutnost parazita, pogotovo kod dugotrajnih proljeva, te primjenu redovitih antiparazitskih tretmana.
Gledajući dugoročno, kako vlasnik može prevenirati kod životinja da ih zaštiti od nametnika? Što preporučujete, od lijekova do prehrane?
Iako hrana sama po sebi možda neće izravno spriječiti parazite, uravnotežena prehrana i kvalitetna hrana može doprinijeti općem zdravlju kućnih ljubimaca i otpornosti na infekcije i invazije parazitima. Ne postoji općeprihvaćeno pravilo antiparazitskog tretmana. Ono ovisi o više faktora kao što su npr. dob životinje ili vrsta parazita.
Protiv unutarnjih parazita štence i mačiće uglavnom tretiramo češće, otprilike jednom mjesečno dok odrasle životinje 3-4 puta godišnje ili češće ovisno o rezultatima analize stolice. Vanjske parazite uglavnom tretiramo u otprilike mjesečnim razmacima pogotovo za vrijeme toplijih mjeseci.
Pored nametnika, proljeće donosi i alergije. Što sve može izazvati alergije kod životinja? Koji su simptomi te što je na vlasniku da učini kada ih primijeti?
Problemi s alergijama najčešće se javljaju u proljeće zbog visoke koncentracije peludi biljaka, trava i korova te čestih uboda insekata. Simptomi variraju od bezazlenih svrbeža i crvenila koji se mogu prevenirati redovitom higijenom i izbjegavanjem područja s visokom koncentracijom peludi ili plijesni pa do kroničnih dišnih, probavnih ili dermatoloških problema kod kojih je potrebno odrediti plan liječenja prema alergološkom testiranju.
Od klasičnih uboda pčela i osa treba izdvojiti jednog kukca: borovog prelca. On iznimno zanimljiv našim kućnim ljubimcima. Vrlo često ga pokušavaju ponjušiti ili ugristi nakon čega mogu nastupiti burne i po život opasne reakcije – u slučaju prekomjernog lučenja sline ili oticanja jezika i gušenja potrebno je što ranije se javiti veterinaru.
Dragi čitatelji, sadržaje sa stranice veterinarska.hr nije dozvoljeno prenositi na vlastite portale i blogove bez privole Veterinarske stanice Rijeka. Za sve detalje, pitanja i informacije o uslugama javite se na info@veterinarska.hr ili kontaktirajte potrebnu lokaciju ovdje.
